Pušenje je glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.
Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču.
U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatični napad, a kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha.
Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu.
Zdravlje se određuje kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija. Također se, u proširenom smislu može promatrati kao stanje dobrog tjelesnog, psihičkog i društvenog blagostanja. Zdravlje se najčešće upotrebljava kao pojam odsustva od bolesti, traume (ozljede i njihovih posljedica), deformacija i duševnih poremećaja.
Dom zdravlja je ustanova na primarnoj razinu koja provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem djelatnosti opće/obiteljske medicine, djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece, djelatnosti za zdravstvenuj zaštitu žena, hitne medicinske pomoći, patronažne i stomatološke djelatnosti.
|
U domovima zdravlja mogu biti smještene i ordinacije za medicinu rada, klinički laboratorij, djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije te administrativne i pomoćne službe. Higijensko-epidemiološka djelatnost, djelatnost socijalne medicine te djelatnost školske medicine (za preventivnu zaštitu školske djece i mladeži) smještene su u domovima zdravlja, ali organizacijski pripadaju županijskom zavodi za javno zdravstvo.
|